Furiozan početak: Zbog čega su Mercedesi neuhvatljivi na početku sezone?
Prva trka sezone za Veliku nagradu Australije na stazi Albert Park u Melburnu protekla je u dominaciji tima Mercedes-AMG Petronas. Pobedio je Džordž Rasel koji je vodio trku većim delom, a za dvostruku pobedu nemačkog tima pobrinuo se Kimi Antoneli, osvajanjem drugog mesta.
Prva trka u ovogodišnjem F1 kalendaru donela je najviše razloga za slavlje navijačima tima Mercedes-AMG Petronas. Uz pobednika Džordža Rasela i drugoplasiranog Kimija Antonelija, na podijumu se našao i Šarl Lekler iz Ferarija. Njegov timski kolega u Ferariju Luis Hamilton završio je četvrti. Aktuelni šampion Lando Noris završio je na petom mestu, dok je Maks Ferstapen stigao do šestog mesta posle teškog vikenda.
Sama trka je bila uzbudljiva i obeležile su je smenjivanja na čelnoj poziciji, kao i brojna preticanja. Mercedes se najbolje snašao, Ferari i Red Bul su sasvim blizu, Audi je dobro startovao, a Honda ima previše problema.

Nedovoljno precizno definisano pravilo značajno je uticalo na ishod prve trke sezone. Prema propisu, stepen kompresije u cilindru motora, može da bude maksimalno 16:1, ako je temperatura motora do 130 stepeni celzijusa. Međutim, pošto motor u trci ima i veće temperature, Mercedes je to iskoristio i primenio stepen kompresije od 18:1, ali samo kada je temperatura veća od navedenih 130 stepeni celzijusa.
Teorijski, ostvarena razlika donosi bolju efikasnost za 1,5%, a to može da bude pretvoreno i u 10 KS više, maksimalno 13 KS prednosti, što znači da bi Mercedesovi bolidi trebalo da budu brži za 3 do 4 desetinke po krugu. Red Bul je pokušao, ali nije uspeo da dostigne stepen kompresije od 18:1, dok Ferarijev, Audijev i Hondin imaju stepen kompresije od 16:1.

Sezona je tek počela, a prednost većeg stepena kompresije, Mercedes moći će da koristi do kraja maja ili na prvih 13 trka. Ali, na rezultate i dalje presudno utiču aerodinamika i sila potiska, zbog konfiguracije skoro 90% staza.
S tim u vezi, bitna promena je i promena položaja zadnjeg spojlera, sila potiska je smanjena za 30%, a koeficijent otpora vazduha za 55%. Smanjena je i masa bolida na maksimalno 768 kg, skraćeno je međuosovinsko rastojanje za 20 cm na 3,4 m, a bolidi su i uži za 10 cm i sada su široki 1,9 m. Sve je to uticalo pre svega na brzine u krivinama i na pravcu.
Osvajač pol pozicije, bio je sporiji za 3,4 sekunde nego prvi na startu prošle sezone. Razlika u maksimalnim brzinama je 7,7 km/h, opet u korist bolida iz prošle sezone. Pjastri je prošle godine dostigao 322,7 km/h, ove godine Lindblad 315 km/h.
Posmatrajući prosečno vreme pređenog kruga, izračunato za 10 najbrže pređenih krugova, stiče se utisak da su razlike između najboljih timova minimalne. Tako je Hamiltonovo prosečno vreme kruga za 10 najbržih krugova 1 minut i 22,557sekundi, Ferstapenovo 1 minut i 22,632 sekunde i Antonelijevo 1 minut i 22,635 sekundi.
{{related-post-1}}
Drugačije rečeno, Hamilton je prešao brže svojih 10 najbržih krugova,nego Maks Verstapen i Kimi Antoneli. Ali, na kraju trke, Lekler je imao zaostatak od 15,519 sekundi. Procenjeno je, da Meklaren-Mercedes zaostaje pola sekunde po krugu u odnosu na fabrički tim Mercedesa.
Podsećanja radi, druga trka u ovogodišnjem F1 kalendaru zakazana je za period od 13. do 15. marta, u Kini.
društvenim mrežama








_converted.avif)


.avif)


.avif)







.avif)




.avif)
.avif)
